27. Kolovoza

Sadržaj:

27. Kolovoza
27. Kolovoza

Video: 27. Kolovoza

Video: 27. Kolovoza
Video: 27. kolovoza 2017. 2023, Prosinac
Anonim

27. kolovoza - Dan ruske kinematografije

27. kolovoza - Dan ruske kinematografije
27. kolovoza - Dan ruske kinematografije

Dan ruske kinematografije slave svi koji su na bilo koji način povezani s filmskom industrijom. Ovo je slavlje snimatelja, redatelja, glumaca, kao i scenarista, šminkera i tako dalje. Već nekoliko desetljeća uobičajeno je da se ovaj praznik podudara s nizom različitih događaja vezanih uz filmsku industriju.

Kino je mladi oblik umjetnosti, ali danas je najpopularniji među ostalim oblicima umjetnosti.

S grčkog jezika „kino“se prevodi kao „pomaknuti“ili „pomaknuti“. Osnivačima kina u cijelom svijetu smatraju se francuska braća Lumière. Oni su izumili poseban aparat nazvan "Cinematograph" i za to su dobili patent. A u ožujku su braća svojim najmilijima demonstrirala prvi kratki film "Izlazak radnika iz tvornice Lumiere." I u prosincu je na Bulevaru des Capucines šira javnost pogledala film Dolazak vlaka na kolodvor La Ciotat.

Kinematografija ima dugu povijest kod nas. Kino je svoj vrhunac dostiglo u sovjetskim vremenima. Veličanstveni filmovi snimljeni tada, do danas, uživaju ogromnu popularnost i ljubav među modernom publikom. Čak i nakon nekoliko desetljeća, ove vrpce ostaju popularne.

27. kolovoza - Dan ruske kinematografije
27. kolovoza - Dan ruske kinematografije

Prva filmska predstava u Ruskom carstvu organizirana je po starom stilu 15. listopada 1908. godine. Film "Najniža sloboda" trajao je osam minuta, ime pionirskog redatelja je Vladimir Romashkov, upravo je on otvorio eru ruske kinematografije. Film je zasnovan na narodnoj pjesmi o Stenki Razin "Od otoka do štapa". A 1925. godine objavljen je prvi obojeni domaći film - poznati film Sergeja Eisensteina "Bojni brod Potemkin".

1919., 27. kolovoza, Vijeće narodnih komiteta RSFSR donijelo je još jednu uredbu o nacionalizaciji filmske industrije. Od tog dana sva kinematografska i fotografska trgovina, industrija, kinematografije prebačene su u nadležnost Narodnog komesarijata za obrazovanje.

Tijekom postojanja ovog dana, datum njegova slavlja više puta je odgođen. Prvo, kombinirano je s Međunarodnim danom filma, čime se predlaže da se obilježi 28. prosinca. Kao državni praznik, u stvari, Dan ruske kinematografije tada je jednostavno prestao postojati. To je trajalo do 2002. godine, sve dok Ministarstvo kulture Ruske Federacije, točnije Služba kinematografije, nije odlučila da ruska kinematografija treba imati svoj praznik, a zatim su odlučili nastaviti slaviti Dan ruske kinematografije 27. kolovoza. Ova zasluga pripisuje se Nikiti Sergejeviču Mikhalkovu.

U Rusiji se danas snimaju filmovi raznih žanrova: znanstveni, dokumentarni, igrani, novinarski. U glavnom gradu Moskva održava se tradicionalni Moskovski međunarodni filmski festival, a njegovi gosti postaju svjetski poznati glumci i redatelji.

27. kolovoza - Dan ruske kinematografije
27. kolovoza - Dan ruske kinematografije

S vremena na vrijeme ruski filmovi postaju i nominirani za filmske festivale, primjerice, "Palme d'Or" u Cannesu i drugi. No, najpopularniji filmski festival na svijetu i značajan za svoje tvorce je američki Oscar.

Možemo reći da je danas ruska kinematografija u fazi probuđenja. Krajem 80-ih - početkom 90-ih godina prošlog stoljeća postojala je ozbiljna kriza, no danas se oporavak nastavlja, iako sporim tempom. Dokaz tome je pojava više filmova najviše kvalitete, pojava mladih talentiranih autora u svijetu ruske kinematografije.

Danas u našoj zemlji postoji gotovo 40 filmskih studija. Najveći od njih su Mosfilm, Lenfilm i Gorky Film Studio. Proizvodni kapaciteti ovih filmskih studija omogućuju snimanje oko 100 filmova godišnje. Udio domaćih filmova u ukupnoj blagajni danas iznosi oko 30%. Treba reći da je po istom pokazatelju Rusija inferiornija među europskim zemljama samo Francuskoj.

Naravno, Dan ruske kinematografije praznik je i za tvorce i za obožavatelje ruskih filmova. Uostalom, ne bi bilo gledatelja, ne bi bilo nikog za koga bi stvorili remek djela.

Autor: Zhanna Sh. (Posebno za Calorizator.ru)

Kopiranje ovog članka u cijelosti ili djelomično je zabranjeno.